Prema posljednjem dostupnom MUP-ovom istraživanju iz 2020. godine, vozači do 24.godine života koji čine oko 8,5% populacije svih vozača, uzrokovali su 19,2 posto svih prometnih nesreća. Glavnina prometnih nesreća vozača do 24. godine života uzrokovana je ponajprije nepropisnom brzinom.   Upravo zato, Zakon o sigurnosti prometa na cestama sve vozače do 24. godine stavlja u posebnu kategoriju „mladi vozač“ i to zajedno sa profesionalnim vozačima poput vozača hitne pomoći. Za sve njih na cestama vrijedi pravilo nulte tolerancije na prisutnost alkohola u krvi. Zbog čega mladi vozači imaju ovakav poseban tretman? Adolescencija je vrijeme burnih psihičkih i fizičkih promjena praćena jakom nesigurnošću i nestabilnošću te stalnim preispitivanjem vlastitog identiteta. Takvo je ozračje plodno tlo za sklonost raznoraznom eksperimentiranju u ponašanju, pa tako i onom s alkoholom. Iako eksperimentiranje ne vodi nužno u ovisnost, pripito ili pijano stanje uvijek je izvor potencijalno rizičnog ponašanja. Vozač pod utjecajem alkohola postaje nekritičan, slobodniji u ponašanju i povećava mu se lažno samopouzdanje i precjenjivanje svojih vozačkih vještina:  sposobnosti i svijest su u velikom raskoraku, što je izuzetno opasno. Precjenjivanje svojih vozačkih sposobnosti kod mladog i neiskusnog vozača umanjuje osjećaj za rizik i opasnosti u prometu dok mu alkohol  istovremeno krade toliko bitne sposobnosti i još ne do kraja razvijene vozačke vještine. Već na 0,5 promila alkohola gubi se kontinuitet misli,  narušava koordinacija pokreta, produljuje se vrijeme reakcije, javljaju se problemi s percepcijom, oštrinom vida i prostornom orijentacijom. Akomodacija – adaptacija oka na promjenu intenziteta svjetlosti se produljuje. U oštrom i jasnom centralnom vidnom polju trijezni vozač istodobno percipira jasno 7 do 8 podražaja – informacija koji mu omogućuju sigurnu vožnju (cesta, oznake, znakovi, vozila, pješaci….). Za razliku od toga pijani vozač jedva može opažati jedan podražaj u oštrom vidnom polju.

Mladi (u prosjeku) u odnosu na ostatak populacije imaju specifične obrasce pijenja: kombinira se više različitih vrsta alkohola ili se pak pije u kombinaciji s drugim psihoaktivnim sredstvima,  pije se brzo u cilju takmičenja s drugima, pije se češće na prazan želudac, pije se više dana bez pauze, pije se da bi se postigao neki efekt, npr. povećanje samopouzdanja ili smanjenje treme. Većini adolescenata je zajedničko to da se pije bez obaziranja na moguće posljedice.  A koliko to naši mladi u Hrvatskoj piju? Odgovor na ovo pitanje dati će nam posljednje dostupno tzv. ESPAD istraživanje iz 2019. godine. Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs – ESPAD) međunarodno je istraživanje koje se od 1995. godine svake četiri godine provodi među učenicima u dobi 15-16 godina u tridesetak europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Podaci o pijenju alkohola i dalje su zabrinjavajući. Hrvatska je 2019. godine iznad prosjeka ESPAD-a za sve prikazane pokazatelje pijenja alkohola. Devet od deset učenika (90 %) je pilo alkohol u životu. Više od polovice učenika je to činilo u posljednjih 30 dana (58 %) – 61 % mladića i 54 % djevojaka. Prema vrsti pića mladići u najvećoj mjeri piju pivo, njih 55 %, a djevojke žestoka pića, njih 44 %. Posebno su opasne kombinacije alkohola i energetskih pića. Alkohol djeluje kao depresor, a energetska pića kao stimulans. Kada se kombiniraju, njihova mješavina često dovodi do nerealne predodžbe o stanju opijenosti. Energetska pića i alkohol u istoj je prilici u posljednjih 30 dana pilo 22 % učenika.  Nadalje, ekscesivno pijenje, odnosno pijenje 5 ili više alkoholnih pića u jednoj prigodi je u značajnoj mjeri zastupljeno kao obrazac pijenja, u posljednjih 30 dana kod 46 % mladića i 43 % djevojaka. Barem jednom u životu opilo se 43 % učenika u Hrvatskoj, više mladića u odnosu na djevojke. Zabrinjava podatak o ranoj dobi početka pijenja alkoholnih pića –  46 % mladića i 37 % djevojaka navodi da su počeli piti alkohol u dobi od 13 godina i ranije (ukupno 42 %).  Bitno je reći da je najčešće mjesto konzumacije alkohola kod mladih upravo u kafiću ili pubu (28 %) do kojih se ponekad dolazi osobnim prijevozom. Dostupnost? Ako je alkohol toliko štetan, mladi se pitaju kako je moguće da ga je tako lako nabaviti? Čak 87 posto 16-godišnjaka smatra da  „prilično lako“ ili „vrlo lako“ može nabaviti alkohol.  Adolescenti su, za razliku od odraslih, u prosjeku više skloni pijenju većih količina alkohola u kraćem vremenu. Ovakvi obrasci se ne mijenjanju dobivanjem vozačke dozvole. Naglašeni mladenački optimizam, manjak razmišljanja o mogućim posljedicama, uvjerenje da se nesreće događaju drugima, a ne meni, sve su to obilježja mladih koja u kombinaciji sa obiljem alkohola i manjkom vozačkog iskustva mogu utjecati na popunjavanje crne kronike.  Mladi vozaču, oprez!

Pripremio: Tomislav Čekolj, prof. psihologije

Članak je napravljen u sklopu projekta "Bez promila" kojeg provodi Mreža udruga Zagor u suradnji s Policijskom upravom Krapinsko-zagorskom i Krapinsko-zagorskom županijom. Projekt je financiran sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, čiji je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova.