Alkohol i mladi

Aktualni podaci za Hrvatsku su da ima oko 245.000 alkoholičara. Spolna zastupljenost je takva da 4% žena i 10% muškaraca su ovisnici o alkoholu. Očekivano trajanje života alkoholičara je 10-12 god. kraće od prosjeka za opću populaciju građana, a stopa smrtnosti alkoholičara je 2.5 puta veća od prosjeka za opću populaciju građana.Iako se pijenje alkohola (još uvijek) smatra dominantno muškom aktivnošću, aktualna nam statistika ukazuje i na sve veći broj žena konzumentica. Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih u stalnom je porastu. Tako djevojčice danas piju čak deset puta češće no u prošlom desetljeću, a dječaci dva puta više nego prije deset godina.

Specifičnosti pijenja mladih su: piju na prazan želudac, natjecanje u količini konzumacije alkohola (piju u rundama), ekscesivno opijanje-piju veće količine alkohola u kratkom vremenu, niska tolerancija na alkohol, neobaziranje na štetne posljedice, kombiniraju alkohol i druga sredstva ovisnosti.

Uz cigarete alkohol je prvo sredstvo ovisnosti s kojim se mladi susretnu, nerijetko u obiteljskom okruženju kada im alkohol  bude ponuđen od strane roditelja, rodbine i prijatelja, a dominantno u skupini vršnjaka. Za razliku od odraslih, koji imaju obrazac učestale i prekomjerne konzumacije alkohola, mladi konzumiraju alkohol rjeđe, ali gotovo uvijek s namjerom da se i napiju. Alkohol mladom čovjeku donosi sedaciju, euforično raspoloženje, potiče spontanost, prisnost s vršnjacima, bijeg od realnosti.

Mozak mladih je u razvoju, alkohol može izazvati trajne posljedice. Konzumacija alkohola ometa kognitivni i psihoemocionalni razvoj te spoznajne vještine adolescenata. Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u toj dobi oštećuje osjetljive dijelove mozga u hipokampusu. CT snimke mozga mladih konzumenata alkohola su pokazale stanjenje hipokampusa - dijela mozga odgovornog za osjećaje, pamćenje i učenje. Promjene su bile izraženije što su djeca počela piti u ranijoj dobi i što je količina popijenog alkohola bila veća. Konzumenti alkohola su također pokazivali više znakova drugih mentalnih poremećaja poput depresije, poremećaja u ponašanju i poremećaja pažnje.

Ulazak u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj je kod dječaka na razini trinaest godišnjaka, a kod djevojaka na razini četrnaest godišnjakinja. I dok na nivou trinaest godišnjaka i četrnaest godišnjakinja Hrvatska spada  u europski prosjek, već na nivou petnaest godišnjaka spada u europski vrh.Alkohol mladima  pomaže da se opuste, smanje stres i da lakše sklapaju prijateljstva ili veze. Pijenjem žele steći određeni status među svojim vršnjacima. Često misle da će problemi nestati uz pomoć alkohola. Žele pokazati svoju zrelost(„što prije ući u svijet odraslih”). Pod utjecajem alkohola osjećaju se moćnima. Postoje i mladi koji piju jer su depresivni, te  alkoholom pokušavaju postići automedikaciju.

U populaciji mladih ne možemo govoriti o ovisnosti, već o zloupotrebi alkohola. Ovisnost dolazi najčešće tek poslije desetak godina prekomjernog i učestalog pijenja kod mladića, odnosno nakon tri do pet godina učestalog i prekomjernog pijenja kod djevojaka. Stavovi prema pijenju formiraju se već u djetinjstvu i ranoj adolescenciji i to vrlo često po modelu identifikacije s najbližima. Za adolescenta i formiranje stava prema alkoholu najbitniji je čimbenik stav roditelja i obitelji.

Tolerancija mladih ljudi na alkohol izrazito je niska, te i najmanje količine alkohola, u organizmu koji nije naviknut na alkohol, stvaraju opasne reakcije. Gubi se kritičnost, izmijenjeno se doživljava realitet, sklonost rizičnom ponašaju je povišena, kvalitativno i kvantitativno se mijenja svijest. Već količina od blizu 3 promila alkohola u krvi kod djevojaka može biti smrtonosna, pogotovo ukoliko se uz alkohol uzimao sedativ ili neki amfetaminski preparat.

Opojne droge

Opojne droge stimuliraju ‘centre ugode’, a međusobno se razlikuju po kemijskim svojstvima, načinu na koji djeluju i promjenama koje uzrokuju u funkciji i na tkivu mozga i drugih organa.

Marihuana

Pod utjecajem marihuane: osoba se nekontrolirano smije, usta su joj suha, pojačan je osjet gladi, srce joj pojačano lupa, osjet ravnoteže je poremećen, gubi se osjećaj za vrijeme, katkad su prisutne vidne i slušne halucinacije, često vrlo neugodne, zjenice su maksimalno proširene, ovisnik bez droge pati od nemira, nesanice, gubitka apetita, drhti, poremećena je tjelesna temperatura. Marihuana remeti izlučivanje spolnih hormona, a koristi li se u trudnoći, može oštetiti plod. Kronična uporaba marihuane  bitno smanjuje sposobnosti učenja i pamćenja.

Heroin

Od soka opijumskog maka spravlja se smolasta masa opijum koji sadrži opijate. Najvažniji je morfin (a poznat je i kodein). Morfin je važan i koristan lijek (posebno za bolove), ali i vrlo opasno sredstvo ovisnosti. Na  dalekom istoku puši se opijum, pomoću  posebnih lula a na zapadu je to najčešće heroin. Ilegalno proizveden heroin (hors) pun je    nečistoća (laktoza, cement i sl.), a uzimanje injekcijama združeno je s kožnim infekcijama i prijenosom   smrtonosnih zaraznih bolesti,  kao što su hepatitis B i C te AIDS.

Ecstasy

MDMA je nastao od amfetamina, početkom stoljeća, sa namjerom da bude lijek. Kako nema nekih korisnih svojstava, odbačen je. Međutim, počeo se proizvoditi i prodavati ilegalno, pod nazivom Ecstasy, u obliku tableta. Osim ovih amfetaminu sličnih tvari, tablete ecstasyja često sadrže i kokain, heroin, LSD, šećer, brašno, cement i slične nečistoće.  Prema tome, kada se uzme ecstasy čovjek zapravo najčešće niti ne zna što je konzumirao.

Pod utjecajem ecstasyja osoba je: razgovorljiva, ‘dobro raspoložena’, u stalnom pokretu, katkad čuje glasove i vidi slike koje ne  postoje (halucinacije) – one su, međutim, nerijetko vrlo neugodne i uzrokuju strah i paniku, ubrzan je rad srca i povišen krvni tlak, što može uzrokovati srčani udar. Otrovanja ecstasyjem su česta. Za to nisu potrebne velike količine – u pravilu se radi o ‘uobičajenoj dozi’ (jedna ili dvije tablete). Oštećenje psihičkih funkcija: dugotrajno stanje (tjedni i mjeseci) neugodnih halucinacija ili straha i uznemirenosti, pa je potrebno psihijatrijsko liječenje. Organska oštećenja su često smrtonosna – naglo i jako naraste tjelesna temperatura, izgubi se svijest, počnu se raspadati mišići i zakažu bubrezi. Osoba, unatoč liječenju, umre za nekoliko sati ili dana. Sve su češće neugodne halucinacije, čak i kad osoba nije pod utjecajem droge (flash-back). Smanjuje se sposobnost učenja i zapamćivanja. Nastaju teška oštećenja jetre, vjerojatno od nečistoća u ilegalnoj drogi.

Kokain

Kokain pojačava izlučivanje neurotransmitera dopamina iz tzv. dopaminskih neurona. Pod utjecajem kokaina osoba je u pokretu, razgovorljiva, lakše podnosi fizički napor. Katkad čuje glasove i vidi slike koje u stvarnosti ne postoje (deluzije, halucinacije), a koje su nerijetko vrlo neugodne.

Ubrzan je rad srca, a zbog smetnji protoka krvi može nastati srčani udar, moždani udar ili grčevi kao u epilepsiji. Veća doza kokaina je smrtonosna, zbog zatajenja rada srca.

Amfetamini

Pod utjecajem amfetamina osoba je u stalnom pokretu, aktivna, ‘boljeg raspoloženja’, ima osjećaj ‘čišćeg tijeka misli’, ne osjeća umor i glad, no katkad može doživljavati halucinacije koje su nerijetko neugodne. Ubrzan je rad srca i povišen krvni tlak – to može uzrokovati srčani ili moždani udar. Amfetamini često uzrokuju letalni ishod kod konzumenta zbog poremećenog  rada srca. Nakon prestanka djelovanja amfetamina nastupa vrlo tmurno i depresivno raspoloženje sa idejama o samoubojstvu, razdražljivost i letargija, bezvoljnost, katkad jak osjećaj gladi. Amfetamini se ponovljeno uzimaju radi želje za doživljavanjem ugode. Na amfetamine se razvija preosjetljivost – nakon ponovljenog uzimanja i mala doza može uzrokovati burnu reakciju, pa i smrt.

Halucinogeni

Halucinogeni su tvari koji uzrokuju halucinacije (osoba čuje glasove ili vidi likove, osjeća mirise koji u stvarnosti ne postoje) ili deluzije (likovi iz okoline se doživljavaju iskrivljeno, kao kakve deformirane maske, čudovišta, zvukovi kao neobična buka, posve izmijenjenog značenja).

Hlapljiva otapala

Ljepila, boje, sredstva za čišćenje, osvježivači prostora, pojedine vrste olovaka za označavanje (‘markeri’), sprejevi za kosu, punjenja za upaljače, benzin za čišćenje ili motorna vozila i dr. proizvodi koji hlape ili se raspršuju u obliku sitnih čestica (aerosol) sadrže tvari kao što su: freoni, butan, propan, toluen, benzen, amilni ili butilni nitrit, trikloretilen, metilen klorid i dr. koja, kada se udahnu vrlo brzo uzrokuju osjećaj opijenosti, poput onog od alkohola.

Međutim, ove su tvari vrlo otrovne. Mogu uzrokovati tzv. ‘naglu smrt zbog snifanja’, i to zbog oštećenja srca, te kemijske opekline, smrtonosna oštećenja jetre i krvnih stanica.

Ove tvari uzrokuju propadanje moždanog tkiva osobe koja ih konzumira.

 

Svetislav Joka, dipl. psih klinički psiholog

Članak je napisan u okviru projekta „Bez promila“ kojeg provodi Mreža udruga Zagor u suradnji s Policijskom upravom Krapinsko-zagorskom i Krapinsko-zagorskom županijom, a financiran je sredstvima Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je nositelj Ministarstvo unutarnjih poslova.